Ngesi
Yini lekumele uyente
Sikhatsi semsebenti
Ngabe kubita malini
Emafomu lagcwaliswako
Ngubani longamutsintsa
Ngesi kuphatselene nekubhalisa njengemuntfu lonakekela labagugile emphakatsini
Uma ufisa kutfula lunakekelo loluzindze emphakatsini kanye nelusekelo kubantfu labagugile, kufanele ufake sicelo kuLitiko Letenhlalakahle lelisedvute nawe ngelifomu lelifana neliFomu 2.
Litiko liniketa luchasomali kanye nelusekelo kutinhlangano letiniketa tinsita letihlukene kubantfu kanye nemindeni letsatseleleke nobe lekhinyabetwe yi-HIV ne-AIDS. Letinhlangano titfula lunakekelo loluzindze emphakatsini kucinisekisa kutsi tidzingoncanti tebantfu labaphila ne-HIV ne-AIDS (PLWHAs) tiyahlanganyetwa.
Yini lekumele uyente
- Uma kungekho takhiwo lotatiko, vakashela Litiko Letenhlalakahle lelisedvute nawe kute likutfolele leso sakhiwo.
- Gcwalisa bese ubuyisela emafomu ekufaka sicelo kulesakhiwo sekuhlala ebantfu labagugile.
- Hambisa loku lokulandzelako:
- matisi waseNingizimu Afrika
- umbiko wadokotela.
- Utawudlula kulucwaningo lokuphenya kute kucinisekiswe kutsi ufanelekile kutsi wemukelwa futsi ubuye utfole lusekelo mali.
- Uma uguge kakhulu nobe ugula kakhulu kutsi uhambe uye ehhovisi, cela lilunga lemndeni nobe umngani kutsi ahambe ayokufakela lesicelo esikhundleni sakho.
- Luvakasho loluta lapho uhlala khona lutawuhlelwa sisebenti setenhlalakahle
- Uma sicelo sakho singakamukelwa kufanele uniketwe sizatfu ngencwadzi, ungafaka sicelo sekubuyeketwa kuNdvuna weLitiko Letenhlalakahle.
Caphela: kumukelwa kundzawo yekuhlala bantfu labagugile kuhambisana nekuba khona kwemibhedze.
Sikhatsi semsebenti
Sicelo sakho sitawuphotfulwa ngekhatsi kwetinsuku letingu-14 kantsi futsi utawutfola imphendvulo ngekhatsi kwemalanga langu-30 ngemuva kwekutsi ufake sicelo sakho.
Emafomu lagcwaliswako
Onkhe emafomu ayatfolakala endzaweni yekuhlala bantfu labakhulile lesedvute nawe.